Refugee Phrasebook: Jezički aktivizam

6. oktobar 2015

Atmosfera proteklih mjeseci u vezi sa dolaskom velikog broja izbjeglica iz Sirije i drugih nedaćama pogođenih zemalja u Evropu razumljivo podsjeća na prošlogodišnju želju, potrebu i moralnu obavezu ljudi da pomognu osobama sa poplavljenih područja taman se u blato i mulj išlo bez gumenih čizama i maske za disanje. Čak i metafore iz novinskih napisa potječu od iste prirodne sile: izbjeglički val ili talas, nadiranje, priliv... Da ne spominjemo nespremnost političara i nedostatak vizije da se brzo i efikasno odgovori na ljudske potrebe i nevolje.

Prva lekcija iz prve pomoći koju nam je instruktor dao bila je da prvo zovemo (stručnu) pomoć pa da onda provjerimo ima li nešto što i sami možemo uraditi ali tako da ne pogoršamo situaciju. Iz silnih serija o policajcima i hitnoj pomoći naučili smo i šta je trijaža: prije nego što se krene u spasavanje, potrebno je procijeniti situaciju i odrediti kome je pomoć najhitnija a ko može sačekati. Ko je za šta stručan, u tome i treba pomagati, dodala bih.

Sa sviješću da dobra komunikacija pokriva samo dio hitnih potreba izbjeglica, grupa volontera i volonterki pokrenula je online pokret stvaranja rječnika s korisnim riječima i izrazima za izbjeglice koje prolaze kroz različite zemlje i pokušavaju ostvariti komunikaciju.

Na stranici The Refugee Phrasebook daju se upute osobama koje žele pomoći štampanjem i dijeljenjem rječnika da prvo provjere koji su jezici u njihovom okruženju potrebni, koliko stranica mogu isprintati i koje oblasti su izbjeglicama potrebne (da li opće fraze ili izrazi iz medicinskog ili pravnog registra). Za one koji žele donirati novac za štampanje, napominju da je to pohvalno ali da se imaju u vidu i urgentnije potrebe.

Kao prevodioci i prevoditeljice, imamo priliku na stručan i koristan način pružiti podršku onima kojima je ona potrebna! Priključite se timu volontera i volonterki i svojim komentarima na postojeće prijevode poboljšajte ih – ili dodajte neprevedene izraze.

Baza podataka sa rječnicima na 28 jezika pohranjena je u programu Google Docs kojim je jednostavno upravljati. Izgleda kao sheet u Excelu. Desnim klikom na kućicu sa frazom koju želite izmijeniti odaberete Insert comment i upišete šta mislite da se treba dodati.

Rječnik je podijeljen u tri segmenta: opći izrazi (pozdravi, upoznavanje, upiti za pomoć, vokabular u vezi sa hranom, odjećom, porodičnim odnosima i sl. – takozvani Survival Language Skills – jezičke vještine za preživljavanje); medicinski rječnik (izrazi kojima se opisuju simptomi, dijelovi tijela i vokabular u vezi sa bolestima) te pravni rječnik (u vezi sa dobijanjem vize i općenito traženja pravne pomoći). Najviše je sređen opći rječnik, medicinski je 80 % preveden, a za pravni se traže pravnici/e saradnici/e koji će pomoći u prevođenju.

Za razliku od tolikih udžbenika za učenje bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika kao drugog/stranog, sa dijalozima koje živ čovjek nikad neće čuti niti voditi, ovaj je rječnik izuzetno dobro osmišljen – polazi od prakse i stvarnih potreba i izbjeglica i osoba koje im pružaju podršku. Ne samo da u rječniku možete naći pitanje koje želite postaviti nego na istom mjestu možete naći i odgovore (što nije slučaj sa priručnicima za turist(ic)e sa osnovama iz nekog jezika). A možete naći i uputu kako da svom sagovorniku ili sagovornici kažete da pitanje ili odgovor pronađu u rječniku, da pokažu šta žele.

Ne samo da su izrazi osjetljivi na stvarne potrebe, nego i na rodne, kulturalne ili religijske specifičnosti. U izrazima o diskriminaciji uključena je i diskriminacija po osnovu roda i seksualne orijentacije, u medicinskom i pravnom rječniku možeš naći kako izraziti šta ti se desilo (silovana sam, zlostavljali su me, u prisilnom sam braku, imam osjećaj da me neko nadzire...). A osobe koje pomažu imaju izraze kako da ohrabre svoje sagovornice.

Osnovni jezici su njemački, arapski (dat u dvije verzije: klasičnoj i sirijskoj, sa fonetskom transkripcijom), engleski i francuski, a onda i turski, grčki, makedonski, mađarski, bosanski, hrvatski, srpski (dati zajedno!), slovenski, holandski, danski... Svi jezici zemalja iz kojih izbjeglice dolaze ali i kroz koje prolaze. Osnova je za dalje proširenje na amharski, somalijski, tigrinja (koji jesu dati, ali još uvijek sa malo unosa)...

Projekat je pokrenula grupa sa sjedištem u Berlinu, a sada imaju podršku volontera i volonterki iz cijelog svijeta. Sadržaj je besplatan i slobodan.

U bašti sjajnih priča (more se ne čini kao prikladna metafora u ovom kontekstu) o solidarnosti ljudi, o neobičnim akcijama skupljanja donacija, o migrantima kao ljudima koji hodaju, o umjetničkim akcijama, u mreži ozbiljnih analiza – izdvajamo i ovaj projekat Refugee Phrasebook. Kao i sve pobrojane, i ova priča razlikuje se od vijesti o otvaranju/zatvaranju granica i potezima političara i političarki u dva važna aspekta. Prvo, konstruktivna je – ne kritizira nego poziva na akciju i razumijevanje (kroz sporazumijevanje). Drugo, ne koristi orijentalistički diskurs kojim bi se izbjeglice predstavile kao Druge, nama daleke i strane (pa time i opasne). I treće, najvažnije, daje ljudima glas.

Sandra Zlotrg, PROFESORICA BHS JEZIKA

izvršna direktorica

Završila Filozofski fakultet u Sarajevu: bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost naroda BiH i komparativnu književnost. Radi kao lektorica i kao profesorica BHS jezika kao drugog/stranog. Zanima je feministička lingvistika i uživa u objašnjavanju kako gramatička pravila imaju smisla.

Comments

© 2015 lingvisti.ba All rights reserved.