Rodno osjetljiva upotreba jezika u Parlamentarnoj skupštini BiH

5. septembar 2014

Ove godine dobre vijesti dolaze iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine!

Naime, inicijativa zastupnice Ismete Dervoz za upotrebu rodno osjetljivog jezika u radu Parlamentarne skupštine BiH, usvojena u aprilu 2012., ove godine ostvarena je u vidu usvojenih uputa i pravila. Krenimo redom.

Radna grupa, koja me je angažirala kao vanjsku saradnicu, pipremila je dokumente s uputama kako da se ostvari ravnopravnost spolova u jeziku. Dokumente je prvo usvojila Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH u decembru 2013. godine.

Osim Uputa o korištenju rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini BiH sa tabelom funkcija, zvanja i zanimanja u PSBiH i Sekretarijatu PSBiH, usvojeni su i u dalju proceduru poslani dokumenti:

- Izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH;

- Izmjene i dopuna Poslovnika Predstavničkog doma PSBiH; te

- Izmjene i dopuna Poslovnika Doma naroda PSBiH.

Uputa o korištenju rodno osjetljivog jezika potom je u julu razmatrana i usvojena na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

U Službenom glasniku BiH (br. 58 od 28. jula 2014.) objavljena je Izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila što znači da će se zakoni i dokumenti objavljivati uz poštivanje rodne ravnopravnosti: korištenjem rodno neutralnih oblika (osoba ili lice) te navođenjem uporedo oblika i u muškom i ženskom rodu u slučaju da se izrazi odnose i na muškarce i na žene. Ideja je da se žene ne smiju podrazumijevati. Međutim, da se ne bi u cijelom dokumentu koristili naporedni oblici, definirana je rečenica koja se treba dodavati kao poseban član.

Izrazi koji su radi preglednosti dati u jednom gramatičkom rodu u ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona bez diskriminacije se odnose i na muškarce i na žene.

Cilj izmjena, naravno, nije bio da se u zakone doda ova rečenica i nastavi koristiti muški rod kao generički. Cilj je, naime, potaknuti osobe koje pišu zakone da kreativno iznalaze načine da ispoštuju rodnu ravnopravnost u jeziku. (Kako sam upravo ja sada uradila izrazom 'osobe koje pišu zakone' umjesto 'zakonodavci'.)

Prijedlozi za izmjene poslovnika također podrazumijevaju dodavanje ove izjave, navođenje prvi put oblika u oba roda, te dopunu svečane izjave zastupnika i zastupnica / delegata i delegatkinja da će štititi interese i ravnopravnost svih naroda, građana i građanki.

Osnovni principi Uputa o korištenju rodno osjetljivog jezika jesu: koristiti nazive za titule, zvanja i zanimanja u ženskom rodu kada se odnose na ženu te kreativno iznalaziti rješenja u slučajevima da se nazivi koriste i za žene i za muškarce.

Upute su napravljene na osnovu analize rada Parlamentarne skupštine BiH. Međutim, osnovna načela mogu se iskoristiti za pravljenje politike bilo koje ustanove. Nadamo se da će ove dobre vijesti sa najvišeg zakonodavnog vrha BiH pokrenuti promjene u cijelom društvu. S obzirom na to da su neki mediji i institucije već počele sa korištenjem rodno osjetljivog jezika, ovakva inicijativa i sveobuhvatan dokument mogao bi biti odgovor na sve tekuće nedoumice (kao što su izvođenje ženskih oblika za neka zanimanja - sekretarka od sekretar).

Kako je to zastupnica Ismeta Devoz najavila: Vjerujem da će njegovom implementacijom [projekta otklanjanja diskriminacije u jeziku] biti otvoreno novo poglavlje u tretmanu, isticanju prisutnosti, značaja i položaju žena u društvenom i političkom životu u BiH.

Važno je naglasiti da je ovjeru za urađeni posao dala i struka. Dodatak dokumentima čine recenzije, i to pozitivne recenzije, sa jezičkog i kulturološkog aspekta. Recenziju za bosanski i hrvatski jezik dali su prof. dr. Senahid Halilović i prof. dr. Josip Baotić, profesori na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, za srpski jezik prof. dr. Biljana Panić-Babić, profesorica na Filološkom fakultetu u Banjoj Luci, a sociološki osvrt doc. dr. Nenad Veličković i prof. dr. Enver Kazaz, profesori na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Svi su naglasili lingvističku opravdanost i društvenu važnost mijenjanja jezičkih navika da o ženama govorimo u muškom rodu.

Jezički:

Појављивањем и на оним просторима гдје раније нису биле присутне, жене су добиле могућност да се у складу са законитостима датог језика и именују у женском роду. Богатство нашег језика управо то и омогућава – остваривање коректности на родној основи путем језика, а уз то постиже се и језичка прецизност и самим тим боља комуникација. (dr. Biljana Panić-Babić)

Kulturološki:

Navika da muškim rodom označavamo i žene loša je navika. Ona je sticana vijekovima u društvu muške vidljivosti i ženske nevidljivosti. Imala je alibi u javnom prostoru u kom su muškarci govorili, radili i odlučivali. I danas se čini opravdanom, ali njeni advokati nemaju druge argumente osim inercije. (dr. Nenad Veličković)

 

Da je promjene realno očekivati, pokazuje i vijest iz Parlamenta Federacije BiH. Nakon održane prezentacije o radu Radne grupe, članice Kluba parlamentarki FBiH najavile su izmjene Zakona o klasifikaciji zanimanja FBiH.

Sandra Zlotrg, PROFESORICA BHS JEZIKA

izvršna direktorica

Završila Filozofski fakultet u Sarajevu: bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost naroda BiH i komparativnu književnost. Radi kao lektorica i kao profesorica BHS jezika kao drugog/stranog. Zanima je feministička lingvistika i uživa u objašnjavanju kako gramatička pravila imaju smisla.

Comments

© 2015 lingvisti.ba All rights reserved.