Jezička dešavanja na Burchu

3. april 2014

Danas je na Univerzitetu Burch u Sarajevu Francis R. Jones, prevodilac i profesor prevođenja sa Univerziteta u Newcastleu, održao predavanje-radionicu o prevođenju poezije. Ovo je drugo predavanje koje organizira novoosnovano Udruženje za primijenjenu lingvistiku u BiH. Prošle sedmice smo nakon svečanog predstavljanja Udruženja slušale Victoriju Murphy sa Univerziteta Oxford, profesoricu primijenjene lingvistike i učenja drugog (kako ona kaže, dodatnog) jezika.

Profesorica Murphy govorila je o izazovima s kojima se susreću djeca u osnovnoj školi kojoj je engleski drugi jezik. Istraživanja pokazuju da bilingvalna djeca imaju bolje predispozicije da uspiju u školi i životu, a iskustvo pokazuje da takva djeca zapravo zaostaju u školi za djecom kojima je engleski maternji. Stoga se u svojim istraživanjima posvetila načinima na koje takva djeca uče engleski jezik kako bi se rezultati mogli iskoristiti za popravljanje stanja.

U toku predavanja osvijetlila je manjkavost britanskog školskog sistema u kojem djeca u principu u osnovnoj školi ne uče strane jezike; u školama u kojima ipak uče, te nastave se pošteđuju djeca koja kod kuće govore neki drugi jezik; djeca kojima je engleski jezik nematernji tretiraju se kao djeca sa posebnim potrebama; vlada sve manje podržava udruženja koja pomažu djeci druge, treće generacije migranata...

Današnje predavanje profesora Francisa Jonesa ticalo se prevođenja kao transponiranja forme i sadržaja pjesme iz jednog u drugi kulturni kontekst. Početna dilema bila je između odanosti značenju i formi pjesme nasuprot kreativnosti kojom se nešto od toga u prijevodu zanemari. Osnovna premisa jeste da poezija nije ono što se u prijevodu izgubi te da prevodilac/prevoditeljica mora shvatiti poetnu pjesme da bi je preveo/prevela.

Dakle, prije prevođenja potrebno je prepoznati i razumjeti sve metafore u tekstu. Jedna od metoda je pomno čitanje (engl. close reading). Potom, potrebno je proučiti metar. Profesor Jones kaže kako prvo prebroji sve slogove, prepozna rime a onda počinje prevoditi. Osim rime, bitno je prenijeti i zvučne efekte (kako kaže, to make a poem flow - da pjesma i u prijevodu glatko teče), naći pandane igrama riječi i odstupanjima od norme.

Jedna od stavki u odgovoru na pitanje s kojim se sve izazovima prevodilac susreće jeste i otvorenost interpretacije. Iako je govorio o tome da prevodilac prvo mora razumjeti smisao pjesme (tzv. autorsku namjeru), prevođenje je definirao i kao 'pregovaranje značenja', 'čitanje pjesme', tako da na koncu svaki prijevod pjesme predstavlja jedno moguće čitanje, koje daje neka nova značenja. O tome se govorilo u kontekstu prevođenja pjesama koje su već ranije prevođenje. Tako smo raspravljali o tri verzije prijevoda početka Hasanaginice.

Iako teza da je svaki prijevod jedno moguće čitanje stoji, na kraju smo se svi složili koji od tri prijevoda je najbolji. Stoga otvorenost tumačenja jedne pjesme ne treba shvatiti kao slobodu da u pjesmu o Hasanaginici unosite nove, nikom poznate, toponime...

Prije predavanja dobili smo zadatak da uradimo grubi prijevod, prvu verziju, dvije pjesme. Razlog nije da je profesor očekivao da će na predavanje doći sve sami književni prevodioci i prevoditeljice, nego taj da on smatra da je prevodilački zanat moguće naučiti ako imate dovoljno vremena, dosta strpljenja, dobar rječnik sinonima, rječnik rima i široko opće obrazovanje. Prevođenje je pitanje rada i nadogradnje.

Idem sada raditi drugu verziju prijevoda. (Da dobijemo konačnu verziju, kaže profesor Jones, treba 10 prepravljanja, tek bi 10. verzija mogla biti konačna verzija!)

 

A vi? Zar niste krenuli na naredno predavanje?

Nisam li napomenula da je ulaz na predavanje slobodan? Da se možete učlaniti u Udruženje za primijenjenu lingvistiku? Da dobijete certifikat o pohađanju predavanja? Da sve obavijesti možete naći na stranici Burcha dok Udruženje ne podigne svoju stranicu?

Sandra Zlotrg, PROFESORICA BHS JEZIKA

izvršna direktorica

Završila Filozofski fakultet u Sarajevu: bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost naroda BiH i komparativnu književnost. Radi kao lektorica i kao profesorica BHS jezika kao drugog/stranog. Zanima je feministička lingvistika i uživa u objašnjavanju kako gramatička pravila imaju smisla.

Comments

© 2015 lingvisti.ba All rights reserved.