Pismenost i socijalni život na fejsu

11. juli 2013

Živimo u vremenu u kojem je sve veća upotreba društvenih mreža, što je i jedan od razloga sve manjeg druženja između mladih. Tema o kojoj ću pisati je bazirana na socijalnom životu mladih, njihovom ponašanju izvan kuće te njihovoj pismenosti. Najpopularnije društvene mreže današnjice su sigurno Facebook i Twitter i broje gotovo 1 milijardu aktivnih korisnika širom svijeta.

Facebook je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, student Harvarda, gdje je na početku stranica bila osmišljena kao mreža posvećena samo studentima te škole kako bi studenti mogli komunicirati i razmjenjivati informacije. Danas je Facebook mreža koja broji najviše korisnika. Na Facebooku se ljudi mogu dopisivati (chatati), razmjenjivati fotografije i video animacije, igrati igrice... Facebook korisnici su ljudi svih dobnih skupina, a adolescenti su najbrojnija grupa. I sama koristim Facebook već duže vremena i primijetila sam drugačije ponašanje mladih. Facebook ima svojih pozitivnih strana ali isto tako ima i onih negativnih. Pozitivne su te da se ljudi mogu dopisivati i ostati u kontaktu iako ne žive blizu, ako žive u drugoj državi ili čak drugom kontinentu. Pozitivna strana Facebooka je i ta da sa ostalim ljudima možemo mijenjati svoja mišljenja, svoje informacije... To nekada može biti opasno jer se ljudi mogu predstaviti kao vi i mogu mijenjati vaše privatne informacije.

Facebook se ne koristi kako bi se trebao koristiti, koristi se u prekomjernim količinama što može dovesti do mnogih zdravstvenih problema kao što su raniji srčani udar, prekomjerno debljanje i mnoge druge.

Izražavanje i pravopis je dio opšte kulture a pismenost među studentima je na veoma niskom nivou. Jedan razlog tome je, kako sam već navela, sve veća upotreba društvenih mreža. Ponižavajuća činjenica je ta da mladi danas ne čitaju knjige – a čitajući knjige poboljšavaju svoj vokabular i svoje poznavanje maternjeg jezika. Mnogi učenici srednjih škola griješe u upotrebi glagola, glasovnim promjenama, zamjeni 'jata'... Jedan takav primjer je da riječi ''ne mogu'' i ''ne znam'' pišu zajedno a ''najbolji'' pišu odvojeno. Česte greške su i greške kao ''htjeo'' umjesto ''htio'', ''snjeg'', ''uvjek'' koje su svakodnevnica u pismenim radovima. U rječniku omladine su također prisutne psovke i žargonizmi koji se često nesvjesno upotrebljavaju i u školi, u razgovoru sa starijima, u prodavnici... Rječnik mladih je jako siromašan i savremeni načini komunikacije putem društvenih mreža loše utiču na razvoj pismenosti jer tu većinom komuniciraju žargonski. Putem Facebook-a ljudi koriste skraćenice i tako zaboravljaju kako se riječi pravilno pišu.

To bi mogli promijeniti tako što će paziti kako se izražavaju na određenim mjestima, tako bi u školi trebali paziti na formalno i pravilno izražavanje a na Facebooku se ne moraju pridržavati tih pravila već im je dozvoljeno koristiti skraćenice i pisati ''citam'' umjesto ''čitam'' i sl. Srednja škola ima ključnu ulogu u obrazovanju, budući da mlade priprema ili za ulazak na tržište rada ili za nastavak školovanja. Zbog toga se ta vrsta školovanja uvodi kao dio obaveznog obrazovanja. Nakon završetka srednje škole, mnogi mladi odustaju od daljeg školovanja i sve je veća nezaposlenost u državi. Zbog prevelike upotrebe društvenih mreža, socijalni život mladih je na jako niskom nivou, oni ne izlaze i ne provode svoje slobodno vrijeme sa svojim vršnjacima. Posljedica toga je nasilno ponašanje koje je sve više i više prisutno.

Facebook (i ostale društvene mreže) ne bi trebalo izbaciti iz svakodnevnog života, ali je vrlo važno imati mjeru. Socijalni bi život trebao biti najvažniji dio provedenog slobodnog vremena, a sve ostalo dolazi poslije.

Comments

© 2015 lingvisti.ba All rights reserved.