Pismenošću povećati šanse za zaposlenje

4. septembar 2013

Visoka stopa nezaposlenosti mladih na bosanskohercegovačkom tržištu rezultat je različitih društveno-ekonomskih faktora kakvi su neusklađenost obrazovnog sistema za potrebama tržišta, nemogućnost ostvarivanja prakse u toku školovanja, nedostatak potrebnih vještina, ali i visok stepen korupcije i nepotizma, kako u privatnom tako i u državnom sektoru.

U ovom blog-postu osvrnut ćemo se na 'nedostatak potrebnih vještina' – jezičke i informatičke pismenosti – za koje nije kriva ni država ni poslodavac ni obrazovni sistem. Ukazat ću na neke od grešaka pri pisanju biografije i motivacionog pisma za koje smatram da bitno umanjuju šanse za zaposlenje. Primjeri su uzeti iz analize 69 biografija pristiglih na konkurs Udruženja za honorarni posao u Domu na Bjelavama.

Prvo malo brojki

Statistički, 69 prijava na honorarni posao nije dovoljan broj da bismo analizirali situaciju na tržištu, tako da će sljedeće brojke biti povod za postavljanje pitanja o obrazovnom sistemu i zainteresiranosti mladih da volontiraju i rade honorarne poslove u svrhu sticanja iskustva. Najviše prijava (25) dobili smo za predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik, potom za Engleski (19), Njemački (11), a najmanje za Fiziku i Matematiku (4 – inžinjera i inžinjerki elektrotehnike). Deset prijava pristiglo je od studenata i studentica psihologije, pedagogije, inžinjera biologije, novinarki, ekonomista..

Da li ovoliki broj prijava diplomiranih profesorica bosanskog jezika, s jedne strane, i nijedna prijava diplomiranih profesor(ic)a matematike, s druge strane, govori o zasićenosti tržišta?

Šta nam raznolikost oblika bachelor (9) / bakalaureat (5) / bacalaureat (2) / bačelor (1) (uz najčešću kombinaciju - bakalaureat/bachelor, 12) govori o provedbi bolonjskog sistema?

Reforme u obrazovnom sistemu imaju za cilj usmjeravanje: u gimnaziji birate oblast (jezičku, društvenu, prirodnu, matematičku), na fakultetu birate smjer (nastavnički, naučni, prevodilački), tako da se od vas očekuje da sa 16 godina znate šta želite raditi za pet do osam godina. A ko vam garantuje kad izaberete jezički smjer u gimnaziji i upišete engleski jezik, pa onda i završite master, nastavnički smjer, da ćete dobiti posao u nekoj školi?! Niko, naravno. Kao što vam niko ni sa 16 nije rekao da na tržištu ima višak profesorica jezika a manjak – čega? Inžinjerki mašinstva? Građevine?  

Kako onda dobiti posao?!

(Bez štele, naravno. Korupcija i nepotizam su dio slagalice haosa na tržištu.)

Prva stvar jeste da sa tih 16 odlučite šta želite raditi u životu na osnovu svojih interesa, sklonosti, mogućnosti i sposobnosti. Da osvijestite da li ste za podučavanje (a onda da li za rad sa djecom, srednjoškolcima ili odraslima) ili ste za kancelarijski posao (prevođenje, lektorisanje) ili za nešto treće. Obrazujete se da budete nešto od toga, ali biste mogli raditi sve! Međutim, na razgovoru za posao, ako kažete da biste mogli raditi sve i da ne znate šta biste radije, to ne govori u prilog vašoj svestranosti nego u prilog neodlučnosti i neosviještenosti. 

Drugo, da se u skladu sa interesima, mogućnostima i sklonostima prijavljujete na konkurse. Razumijem da broj prijava na različite konkurse psihološki može djelovati na optimizam da ćete neki posao i dobiti, ali kao inžinjer biologije morate imati savršeno motivaciono pismo da biste bili izabrani za posao podučavanja engleskog jezika. Da se nasumično prijavljujete na posao nepogrešivo će pokazati vaše motivaciono pismo: Veoma sam zainteresovan za rad u Vašoj organizaciji. Vaša renomirana kompanija je idealna prilika za moje profesionalno usavršavanje. Moje znanje može biti visoko primjenjeno u Vašim potrebama. Vjerujem da bi moj angažman bio na obostrani uspjeh i zadovoljstvo. Fraza za frazom koja ništa ne kazuje. Motivaciono pismo treba odgovoriti na pitanje zašto se prijavljujete na posao, a za ovaj konkurs još konkretnije zašto želite da radite sa djecom. Ne smijete promašiti temu:Timski sam igrac, sposoban da implementira odluke koje dolaze sa viših hijerarhijskih nivoa, motivišem zaposlene, lojalan sam radnik i posvecen svom poslu.

Preveliki entuzijazam također ne pokazuje ozbiljnost: ne možete pet puta u motivacionom pismu varirati rečenicu Željela bih biti dio vašeg tima i očekivati da postanete dio tima. Još uz komplimente: i htio bih se priključiti Vašem uspješnom timu stručnjaka

Šta ćete sve reći o sebi zavisi od vrste posla na koji se prijavljujete, ali i od formata CV-ja koji koristite. Naravno, na vama ostaje izbor. Nešto ćete o sebi reći i ako izaberete navesti svoju nacionalnost (još u muškom rodu ako ste žensko!); ako stavite prosjek ocjena: 8,43; ili, prevedeno sa formulara na engleskom jeziku, Zdravlje: Odlično. Zašto bi u osobnim podacima, odmah nakon imena stajalo Pol: Ženski? Da li je to baš najbitnije? Za šta je to bitno?!

Bitnije je da od 25 kandidatkinja predavačica bosanskog jezika, njih devet piše o sebi u muškom rodu (predavač, nastavnik, diplomac, student); od 15 kandidatkinja predavačica engleskog jezika, njih sedam piše da je student, volonter, pripravnik (tri su pisale isključivo na engleskom); od osam kandidatkinja predavačica njemačkog jezika tri koriste rodno osjetljiv jezik (jedna je pisala isključivo na njemačkom). Dakle, 40 posto kandidatkinja budućih ili sadašnjih profesorica jezika u školama koristi rodno osjetljiv jezik. Ako vas brojevi nisu zabrinuli, ove rečenice hoće: Ja sam student završne (treće) godine I ciklusa na Filozofskom fakultetu, odsjek Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost. U toku svog školovanja, stekla sam dovoljno znanja i kompetencija kako bi na pravi način ubjedila, prvenstveno mlade ljude, da spoznaju sve čari jezika, što je izuzetno neophodno za njihovo dalje obrazovanje i educiranje.

Kada već govorimo o selekciji informacija bitnih za predstavljanje sebe u najboljem svjetlu (za konkretni posao!), pogledajmo prvu rečenicu jednog motivacionog pisma:

Diplomirani sam profesor Njemačkog jezika i književnosti, imam 28 godina, neoženjen i rado bih prihvatio izazove koje nudi Vaše radno mjesto.

Godine i bračni status nisu i ne smiju biti u popisu kriterija za konkurs za posao. Drugim riječima, poslodavac bi trebao imati debelo dobar razlog da bira kandidat(kinj)e na osnovu godina i bračnog statusa! Godine, može ako su povezane sa iskustvom. Bračni status? Ni u kom slučaju. U suprotnom, to se smatra diskriminacijom (kao, uostalom, i biranje na osnovu spola).

Urneci za biografije zgodni su jer ne morate formatirati tabele niti se brinuti o preglednosti. Također, urneci daju upute kako najbolje napisati svoj CV. Međutim, urnek je tu da ga vi prilagodite sebi. Ako u zaglavlju stoji uputa: Replace with First name(s) Surname(s), ili to uradite ili uputu izbrišite!

Pismenosti prije svega

Da biste dobili priliku da na intervjuu pokažete kako ste baš vi prava osoba za posao, morate je prvo zaraditi. Obrazovanje, iskustvo, formalno i neformalno, vještine i znanja – da li će biti dovoljni zavisi od toga kako ste se predstavili. Ako se na posao prijavljujete kao profesorica bosanskog (ili engleskog ili njemačkog) jezika, pravopisne greške nisu samo odraz neprofesionalnosti, nego i nemara pri pisanju. A ako već na prvom koraku (i prije nego što počnete raditi) pokazujete nemar... Odgovornosti za nemar ne oslobađam inžinjere i inžinjerke, novinar(k)e ni pedagog(inj)e! Lekciju o velikom i malom slovu (da li se piše Fakulteta Politickih nauka u Banjoj Luci, odsjek-žurnalistika ili Fakultet političkih nauka u Banjoj Lici, Odsjek za žurnalistiku) imamo i kod učiteljice i u petom-šestom razredu a i u srednjoj školi bar jednom.

Ako smo dovoljno vremena posvetili pisanju CV-ja i motivacionog pisma, dajemo znak da ćemo se jednako tako truditi i kada budemo dobili posao.

Prvi korak. Naći urnek. Na evropskom tržištu rada koristi se europass Curriculum Vitae koji možete naći na svim jezicima članicama EU zajedno sa uputama kako CV popuniti. Praviti CV ispočetka nezahvalan je posao ako ne znate praviti tabele u Wordu ili jednim klikom centrirati tekst. Isto pravilo važi i za pisanje. Ako niste sigurni da li se piše političke nauke ili politićke nauke, rješenje nije ne pisati dijakritičke znake. Rješenje je instalirati Spellcheck za bosanski ili hrvatski ili srpski i desnim klikom miša ispravljati sve podvučeno crvenim.

I urnek i Spellcheck treba koristiti kao alate. Na današnjem tržištu na malo kojem radnom mjestu nećete morati napraviti neku tabelu ili tekst pomjeriti udesno. Informatička pismenost jednako je važna kao i jezička. 

Kultura koja objedinjava jezičku i informatičku pismenost podrazumijeva i neke društvene konvencije. U zaglavlju motivacionog pisma obavezno ćete navesti svoje kontakt podatke, na kraju staviti svoj potpis i datum; u prvoj rečenici navest ćete na koji konkurs se prijavljujete i gdje ste ga pročitali. U nastavku ćete reći nešto o sebi i odgovoriti na pitanje kako biste vi doprinijeli projektu i kako bi rad na projektu vama koristio u daljem radu i/ili školovanju. Ako i koristite fraze i komplimente, trebate ih upakovati tako da zvuče iskreno: Cilj mi je da djecu kroz igru i lijepo druženje naučim ne samo  osnovama njemačkog jezika, već i njegove kulture i običaja, kao i poštivanju drugog i drugačijeg.

I ozbiljno. Ali bez doslovnosti: Nadam se da ćete ozbiljno shvatiti moju prijavu, jer ja izuzetno ozbiljno shvatam vašu.

Ako ne tražim previše, dokumente imenovati Ime Prezime_CV,  Ime Prezime_motivaciono pismo, prebaciti ih u pdf format i poslati mailom. Slanje praznog maila (samo sa dodatkom), nije učtivo. Dovoljno je formalno: Poštovani/a, ovim putem se prijavljujem na konkurs (i koji konkurs). U prilogu je moj CV i pismo motivacije. Srdačno, Ime i prezime.

 

Iz iskustva kandidatkinje na razgovorima za posao znam da savršen CV i pismo motivacije nisu uvijek dovoljni. Ali to još uvijek nije dobar razlog zašto ne biste povećali svoje šanse. Zašto ne bismo mijenjali sebe (obrazovali se informatički, koristili društvene mreže za informiranje, malo prelistali pravopis..) da onda povećamo šanse i da se cijelo društvo promijeni. Da nam se ekonomija ne zasniva na principu ko će kome nego svoj svome...

Sandra Zlotrg, PROFESORICA BHS JEZIKA

izvršna direktorica

Završila Filozofski fakultet u Sarajevu: bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost naroda BiH i komparativnu književnost. Radi kao lektorica i kao profesorica BHS jezika kao drugog/stranog. Zanima je feministička lingvistika i uživa u objašnjavanju kako gramatička pravila imaju smisla.

Comments

© 2015 lingvisti.ba All rights reserved.