In memoriam: Alma Granov

1. april 2013

Prva lingvistica koja se u BiH počela baviti jezičkim tehnologijama u okviru IT tehnologija spajajući lingvistiku i informatiku za korist društva, profesorica doktorica Alma Granov. Posebno se bavila lokalizacijom softvera na bosanski jezik kako bi oni postali dostupni široj korisničkoj grupi čime bi se povećala funkcionalna pismenost u društvu. U radu čiji sažetak i zaključak prenosimo bavila se važnošću digitalizacije za očuvanje kulturne baštine BiH i njeno uključivanje u svjetske tokove. Još jedan važan doprinos ovog rada je i prijedlog kako da se relaksira situacija sa tri službena jezika u našoj zemlji.

Čitamo i pozivamo na čitanje. In memoriam.

 

Digitalizacija jezika i razvoj jezičkih tehnologija u funkciji digitalizacije kulturnog naslijeđa
doc.dr.sc. Alma Granov

 

Abstrakt:

U digitalnom okruženju suvremenog čovjeka od izuzetne je važnosti razviti tehnologije za pristup informacijama, prizvodima i uslugama informacijskog društva na prirodnom jeziku. U procesu digitalizacije kulturne baštine neke zajednice osobito je važno da taj digitalni materijal bude pretraživ i dostupan na matrenjem jeziku zajednice kako bi se osigurao ravnopravan i slobodan pristup za sve korisnike zajednice, ali je isto toliko važno i obezbijediti funkcioniranje i povezivanje digitalizirane građe za funkcioniranje u multilingvalnom i multigrafijskom okruženju digitalnog prostora. To se isključivo može postići primjenom jezičkih tehnologija, te u tom smislu razvoj jezičkih tehnologija i digitalizacija jezika predstavljaju strateški faktor u postizanju punih ciljeva digitalizacije kulturne baštine neke zajednice i njenog integriranja u svjetsku kulturnu baštinu.

 

Zaključak:

Digitaliziranu kulturnu baštinu čine kompjuterski fundirani materijali koji bi trebali biti sačuvani za generacije koje dolaze. Jeziku kao tzv. nematerijalnom aspektu kulturne baštine svakako u procesu digitalizacije kulturne baštine pripada posebno mjesto.

O značaju i ulozi koju jezik ima za čovjeka možda na najjednostavniji i najilustrativniji način govori priča o Vavilonskoj kuli.

Digitalizaciji kulturne baštine cilj je i omogućiti neometan, slobodan, ravnopravan pristup ovoj građi svim korisnicima. To nikako nije moguće ostvariti bez razvijenih jezičkih tehnologija kako za  jezik zajednice iz kojeg potiče građa tako ni bez razvoja alata koji će omogućiti prevazilaženje jezičke barijere i omogućiti komforno multijezičko okruženje kako bi digitalizirana građa postala globalno dobro.

Jezik je do sada bio bitan ograničavajući element u afirmaciji kulturnog naslijeđa neke zajednice. Čak i kada govorimo o 'velikim' zajednicama i 'velikim' jezicima, uvijek je trebalo mnogo, mnogo truda i znanja da se elementi kulturne baštine prezentiraju i spoznaju.

Mogućnosti koje pružaju jezičke tehnologije danas bitno relativiziraju poteškoće jezičke barijere, ako možda ne bi bilo preslobodno konstatirati, one ih poništavaju. Ovo će svakako imati utjecaja na problikovanje dosadašnjih paradigmi i gledišta kada je ova problematika u pitanju.

Sve ovo danas otvara jedan drugi problem, a to je imperativni razvoj jezičkih tehnologija za svaki jezik pojedinačno, jer u današnjem digitalnom svijetu to znači postojanje ili nepostojanje, funkcionalna pismenost ili funkcionalna nepismenost neke zajednice, njeno uključenje u razvijeni umreženi svijet ili izostanak iz njega i vegetiranje i propadanje na dokovima civilizacije. Stoga je razvoj jezičkih tehnologija i digitalizacija nezaobilzan i bitan faktor digitalizacije kulturne baštine i priključivanja i povezivanja sa svjetskom kulturnom baštinom.

Cijeli tekst nađite:

http://elibrary.matf.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/2036/019%2520GRANOV.pdf?sequence=1

Sandra Zlotrg, PROFESORICA BHS JEZIKA

izvršna direktorica

Završila Filozofski fakultet u Sarajevu: bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost naroda BiH i komparativnu književnost. Radi kao lektorica i kao profesorica BHS jezika kao drugog/stranog. Zanima je feministička lingvistika i uživa u objašnjavanju kako gramatička pravila imaju smisla.

Comments

© 2015 lingvisti.ba All rights reserved.