Zrno po zrno pogača, korisnik po korisnik - Google i Facebook na bosanskom.

15. maj 2012

 

Ako na mail niste dobili novo izdanje e-magazina Lingvisti.ba to znači da pod a) niste član/ica Udruženja; b) istekla vam je članarina. Ovaj link će vas uputiti kako se učlaniti. Ako vam sadržaj nije dovoljan podsticaj za učlanjenje, evo jedan tekst po izboru urednice.
 
 
Semir Mehadžić 

Zrno po zrno pogača, korisnik po korisnik - Google i Facebook na bosanskom.

Ovaj put osvrnut ćemo se na dva giganta iz informatičke industrije, Google i Facebook, i njihove strategije prevođenja (lokaliziranja) svojih stranica i aplikacija. Oba informatička diva imaju broj korisnika koji se mjeri stotinama miliona, iz svih dijelova svijeta i iz raznoraznih govornih područja. Takav sastav korisnika neminovno zahtijeva i da sav sadržaj bude prilagođen njihovom jeziku jer ne poznaju svi dovoljno engleski jezik. Dakle, javila se neizbježna potreba da se lokalizira sadržaj tih stranica na strane jezike ali nijedna od ove dvije kompanije nije se obratila nekoj od lokalizacijskih kompanija, niti su one same interno obavile taj posao. Obje kompanije pribjegle su, zanimljivo, strategiji crowdsourcinga tj. „kolektivnog“ prevođenja određenog digitalnog sadržaja.

Ukratko, crowdsourcing je proces angažiranja grupe ljudi za obavljanje određenog zadatka. Specifičnost crowdsourcingau odnosu na standardni outsourcing je taj što se taj zadatak ne dodjeljuje vanjskim honorarnim saradnicima koji će biti plaćeni za svoj rad već široj javnosti odnosno nedefiniranoj grupi korisnika određenog proizvoda koja taj zadatak obavlja besplatno.

U konkretnom primjeru ove dvije stranice, svim posjetiocima ponuđena je mogućnost da sami unesu prijevode za svoj jezik, i to bez bilo kakve naknade. Google i Facebook su zainteresiranim „prevodiocima“, naravno, maksimalno olakšali taj proces. Uz pomoć posebnih načina za rad na ovim stranicama, korisnici trebaju samo unijeti relevantne prijevode za svoj jezik na odgovarajuća mjesta. Ti unosi zatim idu na „kolektivnu“ provjeru i glasanje, i na kraju se usvajaju prijevodi sa najviše pozitivnih ocjena.

Korisnici za bosanski jezik su ponuđenu mogućnost iskoristili, kao i govornici mnogih drugih svjetskih jezika. Zahvaljujući tome, već od 2009. godine na Googleu i Facebooku postoje prijevodi na bosanski jezik, mada nijedna od ovih stranica nije kompletno prevedena na bosanski ni do današnjeg dana. Naprimjer, u Facebookovoj aplikaciji za prevođenje navedeno je kako je do sada na bosanski prevedeno ukupno 78 % sadržaja ove stranice (19.4.2012.).

Zbog čega su se pomenuti divovi odlučili za crowdsourcing? Najčešće pominjana objašnjenja su da se tako znatno brže prevodi te da se na taj način uspostavlja interakcija između korisnika i njihovih omiljenih stranica. Ta objašnjenja su nesumnjivo validna, naročito ako pogledamo primjer Facebooka na francuskom jeziku koji je, prema nekim izvorima, preveden relativno brzo uz angažman od čak 4000 korisnika. Ovaj podatak svakako odražava veliku lojalnost korisnika prema pomenutoj stranici, a nije ni teško shvatiti zašto je 4000 ljudi uspjelo ranije završiti prijevod nego što bi to učinio tim profesionalnih prevodilaca. Međutim, ono što Google i Facebook uporno izbjegavaju pomenuti u svojim saopćenjima jeste činjenica da se tako „usput“ štede i ogromne količine novca. Ako se pogleda da je Facebook sa svojih oko 100.000 riječi preveden na 70-ak svjetskih jezika, jednostavnom računicom koja uključuje standardne cijene prevođenja u SAD-u, možemo doći do uštede od oko milion dolara samo na troškovima jednokratnog prevođenja na toliki broj jezika. Još ako se tome pridodaju česte izmjene u izgledu i funkcionalnosti stranice, stalni troškovi ažuriranja svih tih izmjena prijevoda bili bi zaista veliki. Imajući to u vidu, razumljivo je iz finansijske perspektive zašto su obje kompanije to željele izbjeći.

Međutim, iz svega ovoga razumljivo je i da kvalitet prijevoda nije bio prvi na listi prioriteta kada je donesena odluka o crowdsourcingu. Koliko god bilo validno objašnjenje da korisnici Facebooka najbolje poznaju svrhu i značenje korištenih termina, to ipak nije dovoljan razlog za njihov angažman. Neozbiljno je očekivati da neuvezana grupa korisnika, najčešće bez bilo kakvog jezičkog obrazovanja i prevodilačkog iskustva, može proizvesti kvalitetan i usklađen prijevod ovako kompleksnih stranica, naročito ako se uzme u obzir da ne postoji centralno mjesto ili osoba koja bi rukovodila ovakvim jednim projektom. Samo jedan od primjera za (ne)kvalitet crowdsourcinga, barem kada je bosanski jezik u pitanju, jeste prijevod koji se početkom ove godine ukazao  ispod objavljene slike na Facebooku - sviđa mi/mu/joj se.

Može se zaključiti kako je ovakav prijevod i više nego neadekvatan, ali također ne možemo poreći da je on ipak dovoljan da se neko ko nikako ne poznaje engleski snađe na Facebooku (ili Googleu, svejedno). Time je ostvarena prva i najvažnija svrha svakog projekta lokalizacije – približiti proizvod jeziku kojim se služi korisnik kako bi on što više koristio taj proizvod. Sve dok je tako, i sve dok se vrijeme i novac štede kroz crowdsourcing, ta vrsta prevođenja će biti realnost. A svima kojima se takvi prijevodi ne dopadaju jer znaju kako to zapravo treba izgledati na engleskom uvijek ostaje opcija korištenja Facebooka ili Googlea na tom jeziku. I Facebook i Google to dobro znaju.

Autoru možete pisati na: semir.mehadzic@gmail.com.

Sandra Zlotrg, PROFESORICA BHS JEZIKA

izvršna direktorica

Završila Filozofski fakultet u Sarajevu: bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost naroda BiH i komparativnu književnost. Radi kao lektorica i kao profesorica BHS jezika kao drugog/stranog. Zanima je feministička lingvistika i uživa u objašnjavanju kako gramatička pravila imaju smisla.

Comments

© 2015 lingvisti.ba All rights reserved.