Može preko noći!
Jučer, 27. 3. 2012. godine u Vitezu je održana Konferencija Alumni Asocijacije Marshall Centra u Bosni i Hercegovini na temu Rodna pitanja u reformi sektora sigurnosti.
Umjesto da pročitate agencijsku vijest, postavljamo video na kojem o Konferenciji govori organizatorica, direktorica Asocijacije Ankica Tomić:
(video preuzet sa stranice oscebih gdje možete naći i izjave drugih učesnika/ca)
Tema je okupila predstavnike i predstavnice Alumni Asocijacije George Marshall Centra (Centar za sigurnosne studije), govornike i govornice iz međunarodnih i domaćih organizacija kao što su NATO, DCAF, EUPM, Agencija za ravnopravnost spolova u BiH, a u publici je bilo predstavnika i predstavnica iz drugih sigurnosnih institucija, kao i nevladinih organizacija. Važnost skupu dali su i zastupnik Beriz Belkić i zastupnica Dušanka Majkić, koji su ostali do samog kraja da bi saslušali arugumente za uvođenje rodno osjetljivog jezika i u ovu oblast javnog života u Bosni i Hercegovini.
Da se konkretni pomaci dešavaju, pokazuje inicijativa o uvođenju ženskog roda u internoj komunikaciji koja se razmatra danas u Parlamentarnoj skupštini BiH. Zastupnik Beriz Belkić najavio je da će svesrdno podržati tu inicijativu, ali da mu se čini da to pitanje samo doprinosi problemu zvanom 'tri jezika u BiH'.
Profesorica Svenka Savić naglasila je da nemamo vremena ni razloga čekati da se ljudi naviknu na promjene u jeziku da bi se one i stvarno desile. Naprotiv, stvari se mogu desiti doslovno preko noći! Dala je primjer srbijanskog ministra odbrane koji je donio odluku o paralelnom uvođenju ženskog oblika u vojne činove: desetarka, vodnica, zastavnica, (pot)poručnica, kapetanica, majorica, (pot)pukovnica i generalica. Oblici su izabrani nakon ankete koju je profesorica Svenka Savić provela među deset lingvistica i deset žena koje nisu po profesiji lingvistice (nego se oslanjaju na svoj jezički osjećaj).
Jasmina Čaušević je pokazala primjere iz bh. jezičke prakse koji pokazuju implikacije neupotrebe ženskih oblika u stvarnom životu. Žena, žrtva silovanja, na Sudu mora izreći zakletvu da će 'o svemu što budem pitan' odgovarati istinito. Obraćanje Suda svjedokinji u muškom rodu, 'svjedok', i referiranje na svjedokinju zamjenicom 'on' ne mora se dodatno ni komentirati: "Svjedok će govoriti o silovanjima koja je lično doživio kako on, tako i njegov najbliži srodnik". Korištenje obezličenih oblika ili 'generičkih' muških uskraćuje ženama pravo da budu imenovane i da budu agensi. Time im se, jasno, uskraćuje i moć. U kontekstu reforme sigurnosnog sektora i općenito sigurnosti, moć je nezaobilazno pitanje. Lajtmotiv cijele konferencije bio je 'ko ima moć' i zašto i žene ne bi mogle imati moć kada se kontekst vođenja ratova i mirovnih misija tako drastično promijenio. Brigadir John Andreas Olsen dao je primjer Afganistana gdje žene ne žele razgovarati sa vojnicima i postavio konkretno pitanje: trebamo li uskratiti sebi tako važne informacije koje bi žene mogle dati samo zato što nemamo žene vojnike?! Isto važi i za policajke. I za sve druge kontekste javnog djelovanja.
Priča o rodno osjetljivom jeziku napokon postaje dijelom različitih rasprava i više nemamo osjećaj da otkrivamo amerike. Ostaje samo da i dalje pričamo kako bi i muškarci i žene na mjestima moći čuli da brigadirka jeste u skladu sa jezičkim pravilima i da postoji Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH (kao i Deklaracija o ljudskim pravima) s kojim se svi ostali zakoni trebaju uskladiti.
Comments