U prošlom broju e-magazina lingvisti.ba mogli ste čitati:

Irma Grebović: Kultura govora na internetu

(...) Kultura govora se povezuje sa osnovnom pismenošću, što podrazumijeva poznavanje pisma, sposobnost čitanja i pisanja. Neosporno je da je osnovni cilj verbalne komunikacije slanje određene poruke, od pošiljaoca ka primaocu. (...)

Interesantan je način na koji ljudi razvijaju kulturu govora putem interneta, te na takav način prikazuju svoju pismenost i da li se uopće pismenost u smislu poznavanja čitanja i pravilnog pisanja može primijeniti u ovom načinu komunikacije. Ukoliko ne komuniciramo pismima ili bilo kojim pismenim vidom komunikacije nećemo poznavati pismenost te osobe. Međutim, internet i ovaj način virtuelne komunikacije nam čini uslugu tako što će  ta osoba na taj način dosta govoriti o sebi, nesvjesno, ali mnogo.

Komunicirajući internetom teži se redundanciji, čime se izbacuju mnoge riječi koje su neophodne da bi se razvila osnovna komunikacija, te smisao rečenica gubi na značenju. Ukoliko ne gubi na značenju, sveden je na osnovne oznake koje upućuju nekom asocijacijom na označeno. Često se koriste skraćenice koje nisu određene ili propisane standardiziranim jezikom. Naprimjer:  fkt = fakat, vtp = volim te puno, vcrs = večeras, jtr = jutros, dns = danas, fb = facebook, s.s = slatko sanjaj, odg = odgovoriti, zop/pozzz/pozv/poz = pozdrav, zab = zaboraviti, hvl = hvala, bgt = boga ti?, ljub = ljubim te, opt = opet, ozb = ozbiljno i sl.

Specifično je da se većina skraćenica svodi samo na suglasnike. Samoglasnici su svedeni na minimum ili u potpunosti izbačeni iz riječi. Vjerovatno radi lakšeg prepoznavanja riječi koju je pošiljalac želio uputiti primaocu upotrijebivši minimalan napor tipkanja po tastaturi. Kao primjer razgovora putem interneta, navodim sljedeći:

X: heloooo

Y: heheheheheeh

X: o5 ce me pitati za 2. ocjenu

Y: wtf?

X: OPET pitati

X: fkt? hoš učit včrs

Y: kontao sam

X: fkt moraš se uozbiljit

Y: oks

X: vtp

Razgovor je sveden na minimum riječi i prenesena je osnovna poruka. Pošiljalac i primalac zadovoljni gase računare, sa razmjenjenom informacijom i minimumom potrošenog novca. Maštovita kombinacija brojeva sa riječima, skraćenica, engleskih posuđenica, pomogle su ovim dvjema osobama da za vrlo kratko vrijeme iskažu sve što su željele reći. (...)

Danas je virtuelna komunikacija previše učestala, te su se riječi koje su u ovom pismenom vidu skraćenice počele koristiti u svakodnevnom govoru. Često možemo čuti kako se u razgovoru upotrebljava riječ fkt ili omg, thx. Možda se vremenom riječi koje izgovaramo svedu na minimum glasova, te se budemo sporazumijevali i iznenađivali nekim skraćenicama, nastalim u trenutku kada je nekome bilo nevoljno kucati sva slova jedne riječi.

Zaista, internet je postala alternativa koja se više isplati koristiti od mobilnog telefona. Ali, ono što ti konstantni razgovori trebaju nositi kao najočigledniju poruku, gubi smisao.

Najavljujemo sljedeći broj za kraj maja u kojem možete čitati Irminu analizu upitnika o tome kako pišemo i zašto tako pišemo na internetu. Postanite naš član/ica i čitajte e-magazin besplatno.

Sandra Zlotrg, PROFESORICA BHS JEZIKA

izvršna direktorica

Magistrica lingvističkih nauka. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu studirala bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnosti naroda BiH i komparativnu književnost. Radi kao lektorica i kao profesorica BHS jezika kao drugog/stranog. Zanima je feministička lingvistika i uživa u objašnjavanju kako gramatička pravila imaju smisla.