Ubiti podrugljivca u sebi

četvrtak, 5. avgust 2021.

Zaustavite stranca na ulici u bilo kojoj zemlji na svijetu i pitajte šta zna o Bosni i Hercegovini. Većina će vam reći da su čuli da je jednom bio rat. Zemlja ima toliko toga za ponuditi, a nema platformu putem koje bi doprla do ljudi, pa pada u depresiju sa svojim bezbrojnim, neispričanim iskustvima koji se kriju ispod površine.

Anes Osmić, asistent na Filozofskom fakultetu i urednik časopisa za mlade Karike, iskoristio je priliku da ispriča jednu takvu priču. Podrugljivci je web-serija od šest epizoda, koju je on napisao i producirao kako bi podijelio neka iskustva takozvane „generacije 1.5“ – mladih u Bosni i Hercegovini koji su odrasli nakon završetka rata, koji ga nikada nisu iskusili, ali osjećaju njegov svakodnevni utjecaj.

Zaplet serije je da je grupa izgubljenih, usamljenih bh. tinejdžera u mirovnom kampu sklopila pakt da ubiju svoje očeve. Damir, ili Dado, ima duboku mržnju prema svom biološkom ocu zbog zlostavljanja majke. Jagodin otac je napustio nju i njenu majku prije nekoliko godina i odbija da bude aktivan dio porodice. Ognjen, ili Ogi, ima oca koji je zbog narkolepsije prespavao veći dio Ogijevog djetinjstva, a nastavlja s tim i u njegovim tinejdžerskim godinama. Konačno, Saja živi sa sjenom odsutnog oca koji je poginuo tokom rata i ostavio nedostižno naslijeđe za sobom.

Svaki lik priča drugačiju priču. Međutim, serija je mnogo više od akcije. Podrugljivci istražuje teme identiteta, generacijske traume, duboko ukorijenjene etničke podjele, otrovnu porodičnu dinamiku i kako se riješiti stvari koje vas povređuju. Dubinska je to priča o mladima koji odrastaju u svijetu koji ih ne prepoznaje i o tome kako se može preuzeti kontrola nad svojim životima.

Za svakoga ko je odrastao u Bosni, ovo su dobro poznate borbe. Podrugljivci daje zastrašujuće realan prikaz kako takva iskustva mogu pokvariti porodičnu dinamiku i promijeniti vaš pogled na takozvani normalni život.

Jedna učesnica ljetne škole daje svoj jedinstven i ličan pogled na seriju. „Kao dijete iz mješovitog braka (moja mama je Bošnjakinja a moj tata je Srbin iz Bosne), ja se identificiram sa serijom na mnogo načina. Jedan primjer – u osnovnoj i srednjoj školi, imala sam prijateljice iz Srbije. Sjećam se da mi je jedna od ovih prijateljica jednom rekla da sam više naslijedila od mog oca nego od moje majke, u smislu da sam više Srbijanka nego Bošnjakinja. Isto se sjećam da su se ove prijateljice smijale mom Ijekavskom dijalektu. Ja često razmišljam o ovim iskustvima. Šta su ove djevojke prečule i naučile od svojih roditelja i porodice? Svi ljudi, ne samo Bošnjaci, Srbi, i Hrvati, moraju pronaći svoj unutrašnji mir.“

Međutim, za strance koji su zainteresirani za takve dinamike, web-serija djeluje manje kao alarm na buđenje, a više kao dobronamjeran šamar u lice. „Teško mi je gledati ove podjele u društvu,“ kaže druga učesnica nakon odgledane serije. „Ne samo u seriji, nego i u svakodnevnom životu. Teško mi je o tome razgovarati jer nisam sudjelovala u događajima devedesetih godina. Sve to gledam sa strane, sve to poznajem iz knjiga i reportaža. Netko može reći da mi je lako reći: 'Moramo prihvatiti prošlost takva kakva je bila.'. Nisam to osjetila na svojoj koži.“

„Bilo bi dobro da ljudi počnu o tome razgovarati,“ kasnije doda. „Otvoreno i ozbiljno, da se pokrene jedan zdrav i konstruktivan dijalog, da se ljudi pomire međusobno, da ne prosljeđuju ovu mržnju i predrasude drugim generacijama, da se napokon stavi završna točka. Nisu svi ljudi odgovorni za rat. Nisu svi počinili zločine. Definitivno treba više takvih projekata kao što su Podrugljivci Anesa Osmića.“

"Uvijek biram umjetnost", kaže Anes dok završava radionicu. “Umjetnost je način na koji dijelite emocije, a emocije su način na koji pričate priču. Muzika, humor... čak i jezik. Znam da je ova serija dobar način da dođemo do ljudi, da razgovaramo o našim traumama i izgradnji mira. Ako ništa drugo, početak je. ”

Misao za kraj bio je pojam negativnog mira. Drugi učesnik je objasnio da negativni mir postoji kao odsustvo nasilja. Nasilno zaustavljanje ne znači nužno da se mir vratio; cilj je pozitivan mir, koji podrazumijeva i odsustvo nasilja i razvijanje sukoba na načine koji promiču novi i potrebni rast. Razumijevanjem razlike između pozitivnog i negativnog mira, mi činimo još jedan korak prema podržavanju vlastitog očuvanja mira.

Seriju možete gledati na bosanskom jeziku sa engleskim titlovima klikom na vezu:

 Ako to učinite, poručite Anesu da vas je poslalo Udruženje 'Lingvisti'!

Uma Hamzić, saradnica

studentica engleskog jezika

Uma Hamzić je studentica engleskog jezika i književnost u Sarajevu. Voli debatirati o standardnom jeziku, pisati knjige i priče o likovima iz Bosne, te avanture. Radi kako instruktorica engleskog jezika na internetu.

Comments

© 2015 lingvisti.ba All rights reserved.