Gender senzitivni jezik u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima
U našem društvu postoji svijest o važnosti borbe protiv diskriminacije po svim osnovama, ali nemamo institucionalno uređene mehanizme kako se protiv toga boriti. Stanje u jeziku je još teže jer niti postoji svijest o diskriminaciji u jeziku niti postoje strategije za prevladavanje tog stanja.
Primjeri diskriminacije u jeziku:
- korištenje muškog roda kao generičkog za oslovljavanje i muškaraca i žena: "američki državni sekretar Hillary Clinton"
- oslovljavanje žena u javnoj komunikaciji s obzirom na njihov bračni status: "gospođa ili gospođica"
- korištenje uvredljivih termina: "mentalno retardirani"
Pravni okvir ovog problema jeste Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o zabrani diskriminacije. Zakoni se temelje na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, a kao važan dokument navodimo i UNCESCO-ov Vodič za neutralnu upotrebu jezika. Ovim projektom smo, dakle, skrenule pažnju javnosti na zakonsku odredbu da „diskriminacija u jeziku postoji kada se koristi isključivo jedan gramatički rod kao generički pojam“ (Izmjene i dopune Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, Službeni glasnik 102/09, 29.12.2009.).
Pružanjem smjernica i praktičnih savjeta za uvođenje rodno osjetljivog jezika u nastavne udžbenike, medijski i pravni diskurs, kao i u sistematizacije radnih mjesta i nastavnička zvanja, želimo dati početni poticaj za uvođenje rodno osjetljivog jezika u ostale aspekte društva.
Projekat smo podijelile na dva dijela.
Prvi dio - obuka lektora i lektorica
Neposredne korisnice i korisnici projekta su lektorice i lektori koji su prošli obuku (četiri radionice i predavanja) i obavezali se, odnosno, osvijestili da koriste rodno osjetljiv jezik u svojim institucijama i izvan njih, te da šire ideju svom krugu lektora i lektorica u medijima, izdavačkim kućama i institucijama vlasti kako bi se u svim tim institucijama uveo rodno osjetljiv jezik.
Teme radionica su bile kako slijedi:
|
Radionica 1 |
||
|
Radionica 2 |
||
|
Radionica 3 |
||
|
Radionica 4 |
Diskutirali/e smo o tome kako se doktorice trebaju zvati doktoricama, ministrice ministricama i da to ne zvuči degradirajuće ili obezvrjeđujuće, a jedan od konkretnih zadataka je bio riješiti problem sekretara Hillary Clinton. Zajednički smo zaključili/e da možemo koristiti oblik sekretarka ili tajnica. Bez obzira na normu.
Osim četiri radionice koje su polaznici/e pohađale podijeljeni/e u šest grupa, za širi krug zainteresiranih održale smo i četiri predavanja prominentnih profesorica iz Sarajeva, Zagreba, Beograda i Novog Sada koje se bave ovim problemom.
Prvo predavanje je bilo 5. februara u prostorijama Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije koji je partner u projektu. Docentica doktorica Amela Šehović, profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, imala je predavanje na temu Etikete za obraćanje ženama u savremenom bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku.
Dana 22. februara u prostorijama CIPS-a. predavanje je održala docentica doktorica Mislava Bertoša, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pod nazivom Rodno osviješteni pristup jeziku između otpora i prihvaćenih jezičnih promjena.
Magistrantica Hana Ćopić održala je 28. februara predavanje na temu Drugost u jeziku. "Primenjena umetnost" uz film na temu jezika i moći.
Predavanja i radionice zaokružila je profesorica emerita na Univerzitetu u Novom Sadu, Svenka Savić koja je sa nama podijelila svoje dugogodišnje iskustvo u borbi za ravnopravnost žena u javnom diskursu i u jeziku.
Od sedamdeset sedam prijavljenih, certifikat je dobilo njih pedeset dvoje koji su bili na najmanje četiri radionice i/ili predavanja.
Drugi dio - Priručnik Načini za prevladavanje diskriminacije u jeziku
S obzirom na to da smo u toku radionica uvidjele da lektorice imaju nedoumica sa distribucijom mocionih sufiksa (da li je psihologica, psihološkinja ili psihologinja, da li je sekretarica ili sekretarka itd.), kao i sa načinima oslovljavanja nekih marginaliziranih grupa društva, prvobitni plan da štampamo set smjernica modificirale smo tako da smo napravile priručnik s rječničkim dodatkom.
U prvom dijelu dale smo prijedloge za korištenje rodno osjetljivog jezika u javnom diskursu (udžbenici, medijsko izvještavanje i usklađivanje pravnih dokumenata sa Zakonom), preporuke za korištenje politički korektnog jezika u odnosu na osobe sa invaliditetom, na LGBTTIQ populaciju te neke druge grupe građana i građanki. Drugi dio je rječnik sa popisom riječi u muškom i ženskom obliku, podijeljen po jezicima: bosanski, hrvatski, srpski. Time smo htjele olakšati snalaženje lektoricama i lektorima, ali i širem krugu korisnika/korisnica, koji ne znaju kako napraviti neki oblik. Osim toga, navele smo i spisak literature za sve koji se više zanimaju za ovu problematiku.
Autorice priručnika su Jasmina Čaušević i Sandra Zlotrg. Zahvaljujemo se svim saradnicama na pomoći. Recenzije za izdavanje priručnika napisale su doc. dr. Amela Šehović i mr. Đermana Šeta.
Jedan od zaljučaka projekta jeste to da se ovakav vid obuke treba nastaviti tako da ga prođu ne samo lektorice i lektori, nego i spikerice i spikeri, glasnogovornici/ce, novinari/ke i svi oni koji koriste standardni jezik u službenoj i javnoj komunikaciji.
Priručnik u PDF izdanju možete skinuti klikom na link.
Finansijski podržano iz sredstava FIGAP programa.
Institucionalni partner projekta je Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu.
Naš moto je da jezik sam po sebi nije muškocentričan i diskriminatoran nego ga takvim čine korisnici i korisnice.
