Lokalizacija (čitaj: prijevod na bosanski jezik)
Microsoft Office 2007 paketa i Windows Vista sistema.
Isječci iz članka Semira Mehadžića. O mukama lokalizacije (lingvisti.ba, br.10)
Zašto muke? Jednostavno ... zato što u svijetu pismenog prijevoda postoji malo šta teže od prevođenja ovakvih, zapanjujuće rasprostranjenih, softvera. Zapravo, ima nešto teže ... pregledanje upravo takvih prijevoda. A to je uloga koja je zapala UMLiP BiH - uloga pregledača ili takozvanog Moderatora.
Naime, mnogo toga staje pod pojam lokalizacija softvera - ne biste vjerovali koliko je to jedna jedinstvena kolekcija svih mogućih i nemogućih dvojbi koje mogu zadesiti jednog prevodioca. Pogotovo prevodioca koji govori bosanski. Idemo redom, problem po problem:
I ADAPTACIJA, NE SAMO PRIJEVOD
Ne znam koliko vas zna za onu famoznu testnu rečenicu koju Microsoft tako rado koristi: The quick brown fox jumps over the lazy dog. Malo čudna, ali ne pretjerano teška za prijevod, zar ne? Razmislite još jednom... Nije bilo baš lako naći rečenicu koja sadrži apsolutno sva slova naše abecede, u čemu je zapravo i poenta ove engleske rečenice sa skakutajućom lijom.
P.S. Ako vas baš zanima, na našem bi to moglo biti: Češće cijeđenje mrežastim džakom poboljšava fertilizaciju genskih hibrida.
NORMA
Da se razumijemo, naš nam pravopis i ne spada u najsvjetlije primjerke svjetske jezičke baštine, ali on je jedini kojeg imamo i jedini je način da bar do neke mjere uskladimo način na koji svi govorimo i pišemo. Jedino tako ćemo svi moći jednako pisati i napisati riječi kao što su, naprimjer, "izvršit će". U tom slučaju, neće biti druge (izvršiće) ili, ne daj Bože, treće varijante (izvršiti će).
Da se razumijemo, ovakve pravopisne neposlušnosti su nanijele i najviše štete mom živčanom sistemu.
SINHRONIZIRANJE PREVODILACA
Naravno, računar je OK. Isto kao i kompjuter. Ali nije OK kada pola prevodilaca za computer koristi prvu, a ono drugo pola potonju varijantu. Kad se prijevod na koncu spoji u jednu cjelinu dobijemo zaista impresivno šarenilo. Eto zašto se MORA insistirati na usklađivanju prevodilaca i termina koje koriste pa makar na nekom prijevodu radilo samo njih dvoje. Ako ćemo iskreno, svima se već desilo da mi sami jednu te istu riječ u nekom tekstu prevedemo različito, a sad zamislite kakva potencijalna katastrofa čuči u radu sa pet ili više prevodilaca.
RAZLIČITI PRIJEVODI ISTE RIJEČI
Engleski je zahvalniji za prijevod ako se radi o softverima. Nema padeža, komplikovane strukture i mnogo toga se u softverima na engleskom jednostavno može izraziti imperativom. Kod nas stvari ne idu baš tako lako pa tako, recimo, postoje čak tri načina kad se ovakvi njihovi glagoli trebaju prevesti na naš.
Tri primjera za riječ "Open":
- Naslov dijaloškog okvira:
Open file -> Otvaranje datoteke (gerund)
- Opcija sa označavanjem kvadratića:
Open file after the conversion -> Otvoriti datoteku nakon konverzije (infinitiv)
- Dugme:
Open-> Otvori (imperativ)
Ove nijanse su bitnije nego što to izgleda, jer nekonzistentna upotreba glagolskih oblika u ovakvim softverima je to što (neprimjetno) najviše zbunjuje korisnika. Stoga, opet je sve trebalo prepravljati u beskraju ovog ogromnog softvera sa sijaset ovih funkcija.
UPITNA RJEŠENJA
Haj'te prevedite "player"?
A "interface"?!
Šta kažete na "setting"...
E ove stvari su bile noćna mora za sebe. Šta raditi u ovakvoj situaciji?
"Plejer", istini za volju, i nije bogzna kako kreativno rješenje (ta riječ čak i ne postoji u Rječniku bosanskog jezika Instituta za jezik), ali mislim da je bolje bosanizirati jednu takvu već ustaljenu riječ nego primijeniti nejasnu alternativnu verziju "čitač medijskih datoteka". Ovakvo rješenje bi vas vjerovatno zbunilo i ne bi signaliziralo da se radi o npr. Windows Media Playeru.
OSTALO
E, kad to sve ovo lijepo predeverate, popravite, izmijenite, adaptirate i nađete spasonosno rješenje, desi se ko po zlu da vam kolege zadužene za informatički dio posla kažu "odlično rješenje, al ne može ti to stati u okvir. Haj' smisli nešto kraće." Valjda sad razumijete bar dio gorčine koja prožima čitav ovaj tekst.
Uglavnom, nemojte misliti da je vaš mladi lokalizator zloupotrijebio ovu priliku da iznese svoje lične frustracije jer nije. Ovo je samo bio mali presjek svih gorućih problema koje naš jezik, ali i ostali jezici, imaju u današnje doba. Također, vjerujem da će članak koji ste upravo skoro pa pročitali umanjiti broj onih koji kažu da su lokalizirane verzije komplikovane i/ili nepotrebne.
Za kraj, samo da ponovim savjet svog srpskog kolege za one koji smatraju da je lokalizacija nešto nepotrebno - mislite i na one kojima je engleski zaista strani jezik i ne osjećaju se lagodno dok ga koriste. Takvih korisnika ima više nego eksperata i lokalizacija je, najprije, namijenjena njima.
nazad na prethodnu stranicu
|
