Udruženje Lingvisti od 2011. godine radi na zagovaranju rodno osjetljive upotrebe jezika i općenito politički korektne terminologije u javnom prostoru.

Diskriminaciju putem jezika prepoznajemo u korištenju muškog roda kao generičkog za oslovljavanje i muškaraca i žena, u oslovljavanju žena u javnoj komunikaciji s obzirom na njihov bračni status: gospođa ili gospođica i općenito korištenje uvredljivih termina u zvaničnim dokumentima, u medijima, u školskim udžbenicima: hendikepirani, mentalno retardirani umjesto osoba sa invaliditetom ili peder, homoseksualac umjesto homoseksualna osoba.

Pravni okvir ovog problema jeste Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o zabrani diskriminacije. Zakoni se temelje na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, a kao važan dokument navodimo i UNCESCO-ov Vodič za neutralnu upotrebu jezika.Skrećemo pažnju javnosti na zakonsku odredbu da „diskriminacija u jeziku postoji kada se koristi isključivo jedan gramatički rod kao generički pojam“ (Izmjene i dopune Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, Službeni glasnik 102/09, 29.12.2009.).

Pružanjem smjernica i praktičnih savjeta za uvođenje rodno osjetljivog jezika u nastavne udžbenike, medijski i pravni diskurs, kao i u sistematizacije radnih mjesta i nastavnička zvanja, želimo dati početni poticaj za uvođenje rodno osjetljivog jezika u ostale aspekte društva.

U okviru projekta radile smo sa 50-ak lektorica i lektora. Na radionicama smo diskutirali/e smo o tome kako se doktorice trebaju zvati doktoricama, ministrice ministricama i da to ne zvuči degradirajuće ili obezvrjeđujuće, a jedan od konkretnih zadataka je bio riješiti problem sekretara Hillary Clinton. Zajednički smo zaključili/e da možemo koristiti oblik sekretarka ili tajnica. Bez obzira na normu.

Osim četiri radionice koje su polaznici/e pohađale podijeljeni/e u šest grupa, za širi krug zainteresiranih održale smo i četiri predavanja prominentnih profesorica iz Sarajeva, Zagreba, Beograda i Novog Sada koje se bave ovim problemom.

Prvo predavanje je bilo 5. februara u prostorijama Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije koji je partner u projektu. Docentica doktorica Amela Šehović, profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, imala je predavanje na temu Etikete za obraćanje ženama u savremenom bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku.

Dana 22. februara u prostorijama CIPS-a. predavanje je održala docentica doktorica Mislava Bertoša, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pod nazivom Rodno osviješteni pristup jeziku između otpora i prihvaćenih jezičnih promjena.

Hana Ćopić održala je 28. februara predavanje na temu Drugost u jeziku. Primenjena umetnost uz film na temu jezika i moći.

Predavanja i radionice zaokružila je profesorica emerita na Univerzitetu u Novom Sadu, Svenka Savić koja je sa nama podijelila svoje dugogodišnje iskustvo u borbi za ravnopravnost žena u javnom diskursu i u jeziku.

Rezultat projekta je priručnik u kojem su predložena rješenja: distribucija mocionih sufiksa (da li je psihologica, psihološkinja ili psihologinja, da li je sekretarica ili sekretarka itd.) te  načini oslovljavanja nekih marginaliziranih grupa društva.

U prvom dijelu priručnika dale smo prijedloge za korištenje rodno osjetljivog jezika u javnom diskursu (udžbenici, medijsko izvještavanje i usklađivanje pravnih dokumenata sa Zakonom), preporuke za korištenje politički korektnog jezika u odnosu na osobe sa invaliditetom, na LGBTTIQ populaciju te neke druge grupe građana i građanki. Drugi dio je rječnik sa popisom riječi u muškom i ženskom obliku, podijeljen po jezicima: bosanski, hrvatski, srpski. Time smo htjele olakšati snalaženje lektoricama i lektorima, ali i širem krugu korisnika/korisnica, koji ne znaju kako napraviti neki oblik. Osim toga, navele smo i spisak literature za sve koji se više zanimaju za ovu problematiku.

Autorice priručnika su Jasmina Čaušević i Sandra Zlotrg. Zahvaljujemo se svim saradnicama na pomoći. Recenzije za izdavanje priručnika napisale su doc. dr. Amela Šehović i mr. Đermana Šeta.

Jedan od zaljučaka projekta jeste to da se ovakav vid obuke treba nastaviti tako da ga prođu ne samo lektorice i lektori, nego i spikerice i spikeri, glasnogovornici/ce, novinari/ke i svi oni koji koriste standardni jezik u službenoj i javnoj komunikaciji.

Priručnik u PDF izdanju možete skinuti klikom na link.

Naš moto je da jezik sam po sebi nije muškocentričan i diskriminatoran nego ga takvim čine korisnici i  korisnice. 

Finansijski podržano iz sredstava FIGAP programa.

Institucionalni partner projekta je Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu.