S promocije knjige Bosnian for Foreigners

četvrtak, 15. novembar 2012.

 

Jučer je u dvorani broj 5 Cinema Cityja održana promocija knjige Bosnian for Foreigners: with comprehensive grammar, autora Midhata Ridjanovića. Promotori su bili Goran Mikulić, direktor izdavačke kuće Rabic, Nedžad Leko, profesor lingvistike na Odsjeku za engleski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu i Wayles Browne, profesor lingvistike na Univerzitetu u Ithaci, NY (putem video projekcije).

Direktor Mikulić je promociju otvorio vicem te ga iskoristio i pozvao goste i gošće promocije da kupe ovu knjigu (i da im ona, kao Fati, ne bude jedina na polici). Koliko god neumjestan vic bio, ipak je otvorio vrlo važno pitanje: kome je ova knjiga namijenjena? Ne samo strancima?

Profesor Leko je predstavio koncept knjige: prvi dio su lekcije, drugi dio sveobuhvatna gramatika i treći glosar. Prvih 27 lekcija je u dijaloškoj formi (sa prijevodom na engleski), a 13 lekcija su tekstovi bez prijevoda jer se od korisnika knjige očekuje da sami razumiju smisao teksta uz upotrebu rječnika. Jedna od lekcija je autorski tekst M. Riđanovića o prevođenju. Posebno je naglašena lekcija 28 u kojoj ima jezičkih viceva o Muji, Sulji i Fati. Stavljanje akcenta na govorni jezik i autor i promotori predstavili su kao najveći kvalitet knjige. Svi mi koji znamo zloglasnog profesora Riđanovića, ništa drugo nismo ni očekivali. U knjizi se daju i "correct" forms ali je izbor na onim oblicima koji su se tradicionalno u BiH izgovarali prije te onima koje koristi većina ljudi: ovde (a ne ovdje), učitiv (a ne učtiv), htjeo (a ne htio), plaća (a ne plata), itd. U skladu je to sa tezom profesora Riđanovića da jezik lingviste nije da propisuje, nego da opisuje; da ne sluša jezičke autoritete nego da osluškuje izvorne govornike. [Traže se dobrovoljci i dobrovoljke da napokon jednom urade istraživanje o govoru većine!?]

Odmah na početku profesor Leko je objasnio terminološki izbor: autor se odlučio koristiti naziv bosanski koji ustvari podrazumijeva BCMS (bosanski, hrvatski, srpski i crnogorski jezik). Naravno, ni ova prilika nije propuštena da se naglasi kako to nisu četiri jezika (kako to neki lingvisti tvrde) nego da je to sve jedan jezik koji se prije zvao srpsko-hrvatski. U svom predgovoru autor još objašnjava kako su razlike između britanskog i američkog engleskog veće nego razlike između naših jezika. S druge strane, jasno odvaja bosanski od ostalih jezika po akcentu. 

Izbor da stavi Bosnian u naslov knjige, naravno, povlači pitanje koje su promotori i postavili - kako će ovu knjigu prihvatiti lingvisti iz okruženja (serbisti, kroatisti), kolege slavisti? Da li će i njima biti reference grammar?

Nakon što je objasnio strukturu knjige (koja je data i u predgovoru), profesor Leko je istakao teme koje se obrađuju u lekcijama i zaključio kako knjiga odražava ono što je bosanski čovjek, običaji, način razmišljanja (...); kako je autor pokušao da sačuva tradicionalne bosanske riječi koje izmiču čimbenicima i eventima

Na kraju izlaganja, Nedžad Leko proglasio je ovu knjigu životnim djelom M. Riđanovića, njegovim remek-djelom.

Iz govora autora, koji je uslijedio nakon govora promotora, izdvojit ću bombe koje je sam izabrao da podijeli sa nama na promociji:

- Dao sam se na to, pokušao i osladilo mi se. Knjiga je nastajala osam godina i skresana je sa 1400 na 717 stranica.

- Tu je trebalo lijepih para. Izdavanje knjige nije podržalo nijedno ministarstvo niti Rektorat Univerziteta u Sarajevu.

- Knjiga će biti prava poslastica za kolege lingviste i ljubitelje gramatike. 

- Nisam ja tako dobar ko što su oni loši. Misli se na stare gramatičare, a i ove nove, koji nisu prepoznali sva značenja instrumentala, devet upotreba 'se', egzistencijalne rečenice, zamjenicu 'čovjek'; ukratko, 20 % gramatičkih pravila koje Midhat Riđanović prvi put objavljuje upravo u ovoj knjizi. 

[Domaća zadaća: provjeriti tačno gdje je (već) objašnjeno značenje instrumentala u rečenici: Plela je to djevojkom. Egzistencijalne rečenice, već znam, objašnjene su u gramatici autorice Ronelle Alexander.] 

I autor je sam na kraju zaključio kako će ovo biti neminovno najbolja gramatika našeg jezika

Nakon ovih izlaganja, pogledali smo video putem kojeg je Wayles Browne preporučio knjigu i kolegama slavistima i široj čitalačkoj publici. Ispričao je kako se upoznao sa M. Riđanovićem i kako su sarađivali na ovoj knjizi. W. Browne je davao sugestije ali se, kako kaže, svjesno nije upuštao u polemiku sa autorom jer zna da je polemika Riđanovićev najdraži literarni žanr. Na to je profesor Riđanović dobacio, jedini.

Na kraju, promocija je završena bez pitanja iz publike. Umjesto toga, svi su pozvani da svoje komentare pošalju autoru mailom. [Naravno, tek nakon čitanja i nakon korištenja lekcija u nastavi!]

Tako nismo uspjeli saznati koliko vremena treba proći da event postane tradicionalna bosanska riječ; da li je iko ikada vidio udžbenik za učenje engleskog jezika na francuskom; kako su na kraju skupili novac za izdavanje knjige; zašto Ridjanović na koricama knjige a ne Riđanović...

Kome je knjiga, dakle, namijenjena?

- Namijenjena je slavistima i slavisticama. - Gramatika zauzima polovinu knjige!

- Namijenjena je onima koji predaju bhs kao strani jezik. - Nakon svake lekcije data su objašnjenja svake gramatičke cake! Još jednom, gramatika zauzima polovinu knjige! Međutim, lekcije ne prate nivoe po CEF-u tako da će se knjiga u nastavi morati koristiti tako što će predavači/ce birati vježbe za pojedine nivoe. Također, ovo je prva knjiga za učenje bhs jezika koja daje vježbe iz izgovora (snimljene na CD-u), sa objašnjenjima. 

- Namijenjena je onima koji uče bhs jezik a vole gramatiku. - Knjiga je napisana na engleskom jeziku a jedan od najvažnijih metoda je kontrastivni - poredi se engleska i bosanska gramatika. Dakle, onima koji uče bhs - a maternji im je engleski - i vole gramatiku. 

- Kao i svaka Riđanovićeva knjiga, namijenjena je svima koji vole njegov stil pisanja - britak, jasan i duhovit. I onima koji je sebi mogu priuštiti...

 

Za kraj, postavila bih pitanje za cijenjenu publiku (autor je svojim izborom vica i ovakvog dijaloga na ovo pitanje već odgovorio): 

- Šta će stranac koji uči naš jezik naučiti iz ove lekcije (str. 188., 186.):

  

Da smo mi jedan veliki vic?

 

Šalu na stranu, knjigu sam čekala godinama, još otkad je nekoliko lekcija profesor objavio na svom blogu. Nisam čekala promociju da kupim sa popustom. Već je koristim u nastavi. Da ne bude zabune :)

Sandra Zlotrg, PROFESORICA BHS JEZIKA

izvršna direktorica

Magistrica lingvističkih nauka. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu studirala bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnosti naroda BiH i komparativnu književnost. Radi kao lektorica i kao profesorica BHS jezika kao drugog/stranog. Zanima je feministička lingvistika i uživa u objašnjavanju kako gramatička pravila imaju smisla.

Comments

© 2015 lingvisti.ba All rights reserved.